Pješačka staza Parenzana

Atraktivnu sportsko-rekreativnu stazu, duž koje se otvaraju čarobni pejzaži Istre, čini obnovljena dionica povijesne željezničke pruge koja je povezivala Poreč s Trstom. Istarska dionica Parenzane vijuga kroz prekrasne udoline, preko zelenih brežuljaka, kroz vinograde i uz maslinike tik do srednjovjekovnih gradića. Putem vas vode prepoznatljive žute table nudeći vam informacije o povijesnim vijaduktima, tunelima i željezničkim stanicama koje ćete otkrivati na ovom izazovnom putu.

Za sve one koji žele vidjeti i doživjeti čari prostora kojima je nekada huktala željeznička kompozicija, izdvojili smo nekoliko, za auto, lako dostupnih mjesta u čijoj blizini se nalaze najinteresantniji dijelovi pruge, sjenoviti tuneli i impresivni vijadukti.

Koristeći kartu terena i opis trase bit će ih jednostavno pronaći.

1. U mjestu Valica nalazi se kuća koja je nekada bila željeznička stanica i nosila ime Savudrija-Salvore (Salvore), nazvana po 6 kilometara udaljenom ribarskom mjestu. Ako krenemo prema turističkom naselju Kanegra doći ćemo do makadamske ceste kojom je nekad išla željeznica i s koje se pruža krasan pogled na Piranski zaljev i Sečovljanske solane.

2. Mjesto Stanica u kojem se nalazila željeznička stanica kod Grožnjana:

a) može se prošetati pored naseljene stanične zgrade te prema mjestu Peroj, po trasi, doći do zazidanog ulaza u tunel ispod Vrha Romana. S lijeve strane se može popeti na prijevoj i po markiranom planinarskom putu spustiti na trasu s druge strane zazidanog tunela, u koji se s ove strane može i zaviriti.

b) od stanice se može krenuti i prema Grožnjanu te na obližnjem velikom zavoju udesno skrenuti na makadamsku cesticu lijevo od zavoja koja nas vodi do ulaza u tunel Kalcini, otvorenog za prolaz unazad godinu dana, pošto su se u njemu donedavna uzgajale gljive. Tunel prolazi kroz najvišu nadmorsku visinu na koju se penje Parenzana (293 m).

3. Malo mjesto Sv. Stefan pored mjesta Kostanjica. Ovdje se može putem pored grobljanske crkve propješačiti (10-15 minuta) do mjesta Biloslavi, gdje se nalazila stanica Kostanjica. Iz Biloslava se pruža prekrasan pogled na cijeli kraj. Ako krenete desno, u smjeru Završja (oko 1 km), možete posjetiti 69 metara dugi tunel Kostanjica.

4. Neposredno ispod mjesta Završja nalazi se ruševna zgrada na mjestu nekadašnje stanice. Može se pješice produžiti pored nje i posjetiti dva kraća tunela i veliki vijadukt Završje koji se nalaze u neposrednoj blizini.

5. Mjesto Vižintini je vrlo blizu trase. Od njega se pješice popnete na Parenzanu: lijevo možete doći do vijadukta Završje (oko 1 km), a desno do vijadukta Antonci (oko 500 m).

6. Mjesto Antonci, tj. zaselak Krti: lijevo stižemo do vijadukta Antonci (oko 700 m), a desno kroz prekrasan krajolik, povremeno prolazeći crnogoričnom šumicom, dolazi se do velebne kombinacije vijadukta i tunela Freski (oko 1,5 km). Prođete li kroz tunel (dobro je imati rasvjetu!) i nastavite li dalje trasom, za 15-tak minuta stići ćete do mjesta gdje se nekoć nalazila željeznička stanica Oprtalj-Portole, odakle strmi put uzbrdo vodi do Oprtlja (oko 40-tak minuta hoda). U nastavku trase, za samo nekoliko minuta, stići ćete na impresivni vijadukt Oprtalj-Portole preko Mlinske doline.

7. Mjesto Kanal, pored Motovuna-Montona. Pored benzinske postaje može se doći na željezničku stanicu. Nedaleko odavde, u pravcu Vižinade, nalazi se tunel Motovun-Montona (za prolazak kroz tunel potrebno je imati rasvjetu!).

8. Neposredno prije mjesta Karojba, iz pravca Motovuna-Montona, makadamskom cestom možete doći do proširenja gdje se nekad nalazila željeznička stanica. Pješice, u pravcu Vižinade, za nešto manje od 5 minuta možete doći na vijadukt preko potoka Krvar.

9. Vijadukt Sv. Vital ili Veli Most preko potoka Sabadin nalazi se otprilike na pola puta između Vižinade i Rakotula, pa se može posjetiti s obje strane.

a) Na mjestu gdje cesta Rakotule – Špinovci presjeca trasu možete ostaviti auto te ići lijevo u pravcu Vižinade (oko 2,5km).

b) Ako krenete iz Vižinade prema Puli, oko 200 metara nakon odvojka za Poreč, s lijeve strane se nalazi proširenje i odavde treba ići po trasi u Pravcu Motovuna-Montona (oko 2,5 km).

Za dodatne informacije o Parenzani:

www.istra.hr

www.parenzana.hr

Park prirode Učka za avanturiste

U Parku prirode Učka postoje izvanredni uvjeti za raznolike rekreativne i sportske aktivnosti. Javna ustanova nastoji takve aktivnosti poticati i razvijati, ali i kontrolirati, kako se ne bi ugrožavale one vrijednosti zbog kojih je ovo područje i proglašeno parkom prirode. Neke sportsko-rekreativne aktivnosti na području Parka prirode Učka imaju već dugu tradiciju, a danas se promoviraju i neki sasvim novi oblici rekreacije u prirodi. Stoga se detaljno razradio program organiziranih i nadziranih oblika bavljenja rekreacijom na području Parka pod nazivom  “Učka outdoor”.

Planinarenje

Prvi poznati uspon na vrh izveo je 1722. godine Zanichelli, botaničar iz Venecije, a u narednih 150 godina Učku su pohodili brojni botaničari i geolozi iz različitih zemalja koje je privlačio bogati biljni pokrov Učke. Prvi hrvatski botaničar koji je pohodio obronke Učke bio je Ljudevit Rossi 1872. godine. Saski kralj Friedrich August II., koji je također bio strastveni botaničar, s ekpedicijom u kojoj je bio i Josip Jelačić, 10. svibnja 1838. godine uspinje se na vrh Učke, a o tom posjetu svjedoči kamena ploča s latinskim tekstom postavljena u Lovranu.Tih je godina popularnosti Učke pridonosila Opatija koja je za europsku aristokraciju bila popularno turističko odredište, tako da su mnoge aristokratske ličnosti onoga doba pohodile Učku i divile se njenoj ljepoti. Kako se razvijao turizam uz morsku obalu, tako je napredak pomalo osvajao i obronke Učke. U turističkom uredu redovito su predlagali krastarenje Kvarnerom ili  “visoko isplativu brdsku turu” na vrh Učke. Tako je Učka, do tada interesantna samo znanstvenicima, geolozima, botaničarima, postala omiljena  među planinarima, običnim izletnicima i turistima koji su se odmarali u Opatiji. Poklon i cijela Učka postali su omiljeni izletnički cilj turista s Opatijske rivijere. Planinska kuća na Poklonu bila je ugodno prenoćište iz kojeg se mogao poduzeti pohod na sam vrh i promatrati izlazak sunca, najveličanstveniji trenutak svakog pohoda na vrh Učke.

Brdski biciklizam

Na području Parka prirode Učka uređeno je i označeno 8 staza različitih kategorija za brdski biciklizam ukupne dužine 180 km. Staze prolaze različitim krajolicima te tako u jednom danu možete uživati u pogledu na Kvarner, otok Cres i primorske gradiće, a zatim, dok se penjete na više nadmorske visine, upijati ljepotu Učke i visoravni Ćićarije. Svaka staza temeljito je opisana u posebnoj brošuri “Učka Bike” koju možete nabaviti u Javnoj ustanovi “Park prirode Učka” ili u turističkim agencijama opatijske rivijere.

Slobodno penjanje

Kanjon Vele drage je, sa svoja 62 penjačka smjera, jedno od najatraktivnijih penjališta Hrvatske, koje penjači posjećuju tijekom cijele godine. Soliterni vapnenački stupovi i stijene Vele drage idealni su za bavljenje ovom vrstom sporta, što je uvidio i talijanski penjač Emilio Comici koji je davne 1931. godine ispenjao u Veloj dragi prvi smjer.

Slobodno letenje

Gotovo od samih početaka modernog slobodnog letenja, tj. letenja zmajem i padobranskim jedrom, Učka privlači letače koji tu održavaju različita domaća i međunarodna natjecanja. Na području Parka nalazi se registrirano letjelište “Učka” s uzletištima na lokacijama Vojak i Brgud.

Za više informacija posjetite: http://www.pp-ucka.hr