Zvjezdarnica Višnjan

27 lipnja, 201720 siječnja, 2018Uncategorized

U ranim večernjim satima 20. listopada 1995. godine sve je slutilo da od posla na zvjezdarnici neće biti ništa. S mora se počela dizati gusta magla i ubrzo je prekrila zapadnu obalu Istre sve do Pule. Na svu sreću, središnji dio Istre, istarska visoravan i na njoj Višnjan, virili su kao otok iz mora magle koja se prostirala preko sjevernog Jadrana i daleko na zapad. Početak noći u zvjezdarnici proveden je u zamjeni oštećene elektronike teleskopa, a ostatak je noći snimanje neba teklo naprosto rutinski. Oko 23 sata snimano je područje kraj zvijezde Kappa Arietis. Mjeren je položaj asteroida ‘4064 Marjorie’, u stvari ogromne kamene gromade deset puta veće od Učke. Taj mali planet ili asteroid kao neki nebeski otok kruži oko Sunca odmah iza planeta Marsa. Otkrili su ga 1960. godine s čuvene američke zvjezdarnice Palomar. Tom asteroidu već godinama nije nitko bio mjerio položaj, pa je neodređenost njegova položaja sve više rasla. Trebalo je napraviti tri snimka i mjerenja poslati u Svjetski centar za mala tijela.

Nakon serije slika na kojima je ‘4064 Marjorie’ bio u središtu snimka, na samom rubu primijećen je još jedan objekt slabog sjaja koji se kretao među zvijezdama. Snimanje je nastavljeno i iduće noći i podaci o micanju toga čudnog objekta slani su svjetski Centar za mala tijela sunčeva sustava. Ubrzo od njih stiže obavijest: sa zvjezdarnice Višnjan otkriveno je novo nebesko tijelo koje će do konačnog određivanja parametara staze nositi privremeni naziv J95U01A. Otkriven je tako još jedan asteroid ili mali planet!

Od tada je sa zvjezdarnice u Višnjanu otkriveno više od 1500 novih asteroida te dva kometa. Višnjan je danas jedno od najproduktivnijih svjetskih istraživačkih centara mapiranja Sunčeva sustava i dio svjetske znanstvene povijesti.

Zvjezdarnica Višnjan

www.astro.hr
Istarska 5, HR-52463 Višnjan
T.: +385 (0)52 449212
F.: +385 (0)52 449212

Pješačka staza Parenzana

23 svibnja, 201725 svibnja, 2017Uncategorized

Atraktivnu sportsko-rekreativnu stazu, duž koje se otvaraju čarobni pejzaži Istre, čini obnovljena dionica povijesne željezničke pruge koja je povezivala Poreč s Trstom. Istarska dionica Parenzane vijuga kroz prekrasne udoline, preko zelenih brežuljaka, kroz vinograde i uz maslinike tik do srednjovjekovnih gradića. Putem vas vode prepoznatljive žute table nudeći vam informacije o povijesnim vijaduktima, tunelima i željezničkim stanicama koje ćete otkrivati na ovom izazovnom putu.

Za sve one koji žele vidjeti i doživjeti čari prostora kojima je nekada huktala željeznička kompozicija, izdvojili smo nekoliko, za auto, lako dostupnih mjesta u čijoj blizini se nalaze najinteresantniji dijelovi pruge, sjenoviti tuneli i impresivni vijadukti.

Koristeći kartu terena i opis trase bit će ih jednostavno pronaći.

1. U mjestu Valica nalazi se kuća koja je nekada bila željeznička stanica i nosila ime Savudrija-Salvore (Salvore), nazvana po 6 kilometara udaljenom ribarskom mjestu. Ako krenemo prema turističkom naselju Kanegra doći ćemo do makadamske ceste kojom je nekad išla željeznica i s koje se pruža krasan pogled na Piranski zaljev i Sečovljanske solane.

2. Mjesto Stanica u kojem se nalazila željeznička stanica kod Grožnjana:

a) može se prošetati pored naseljene stanične zgrade te prema mjestu Peroj, po trasi, doći do zazidanog ulaza u tunel ispod Vrha Romana. S lijeve strane se može popeti na prijevoj i po markiranom planinarskom putu spustiti na trasu s druge strane zazidanog tunela, u koji se s ove strane može i zaviriti.

b) od stanice se može krenuti i prema Grožnjanu te na obližnjem velikom zavoju udesno skrenuti na makadamsku cesticu lijevo od zavoja koja nas vodi do ulaza u tunel Kalcini, otvorenog za prolaz unazad godinu dana, pošto su se u njemu donedavna uzgajale gljive. Tunel prolazi kroz najvišu nadmorsku visinu na koju se penje Parenzana (293 m).

3. Malo mjesto Sv. Stefan pored mjesta Kostanjica. Ovdje se može putem pored grobljanske crkve propješačiti (10-15 minuta) do mjesta Biloslavi, gdje se nalazila stanica Kostanjica. Iz Biloslava se pruža prekrasan pogled na cijeli kraj. Ako krenete desno, u smjeru Završja (oko 1 km), možete posjetiti 69 metara dugi tunel Kostanjica.

4. Neposredno ispod mjesta Završja nalazi se ruševna zgrada na mjestu nekadašnje stanice. Može se pješice produžiti pored nje i posjetiti dva kraća tunela i veliki vijadukt Završje koji se nalaze u neposrednoj blizini.

5. Mjesto Vižintini je vrlo blizu trase. Od njega se pješice popnete na Parenzanu: lijevo možete doći do vijadukta Završje (oko 1 km), a desno do vijadukta Antonci (oko 500 m).

6. Mjesto Antonci, tj. zaselak Krti: lijevo stižemo do vijadukta Antonci (oko 700 m), a desno kroz prekrasan krajolik, povremeno prolazeći crnogoričnom šumicom, dolazi se do velebne kombinacije vijadukta i tunela Freski (oko 1,5 km). Prođete li kroz tunel (dobro je imati rasvjetu!) i nastavite li dalje trasom, za 15-tak minuta stići ćete do mjesta gdje se nekoć nalazila željeznička stanica Oprtalj-Portole, odakle strmi put uzbrdo vodi do Oprtlja (oko 40-tak minuta hoda). U nastavku trase, za samo nekoliko minuta, stići ćete na impresivni vijadukt Oprtalj-Portole preko Mlinske doline.

7. Mjesto Kanal, pored Motovuna-Montona. Pored benzinske postaje može se doći na željezničku stanicu. Nedaleko odavde, u pravcu Vižinade, nalazi se tunel Motovun-Montona (za prolazak kroz tunel potrebno je imati rasvjetu!).

8. Neposredno prije mjesta Karojba, iz pravca Motovuna-Montona, makadamskom cestom možete doći do proširenja gdje se nekad nalazila željeznička stanica. Pješice, u pravcu Vižinade, za nešto manje od 5 minuta možete doći na vijadukt preko potoka Krvar.

9. Vijadukt Sv. Vital ili Veli Most preko potoka Sabadin nalazi se otprilike na pola puta između Vižinade i Rakotula, pa se može posjetiti s obje strane.

a) Na mjestu gdje cesta Rakotule – Špinovci presjeca trasu možete ostaviti auto te ići lijevo u pravcu Vižinade (oko 2,5km).

b) Ako krenete iz Vižinade prema Puli, oko 200 metara nakon odvojka za Poreč, s lijeve strane se nalazi proširenje i odavde treba ići po trasi u Pravcu Motovuna-Montona (oko 2,5 km).

Za dodatne informacije o Parenzani:

www.istra.hr

www.parenzana.hr

Lungomare, opatijsko obalno šetalište

4 travnja, 201727 lipnja, 2017Uncategorized

2011. obilježena je stota godišnjica izgradnje čuvenog obalnog šetališta Franje Josipa I. od Voloskog do Lovrana, najpoznatijeg pod imenom Lungomare. Nastao na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u doba procvata turističke Opatije, Lungomare je građen u etapama: sjeverna dionica, od Voloskog do Opatije, izgrađena je 1889., iste godine kad je Opatija i službeno proglašena klimatskim lječilištem, a južna, koja je povezala Opatiju s Lovranom, dovršena je 1911., prije točno stotinu godina. Od tada do danas, Lungomare je bio i ostao omiljeno šetalište Opatijaca i njihovih gostiju, motiv bezbrojnih fotografija i umjetničkih slika, neizostavni dio vizure Opatije gledane s mora. Šetnja ovim putem prije svega je uživanje u svježem morskom zraku i prekrasnom obalnom krajoliku i njegovim brojnim uvalama, ali i puno više od toga. To je i prilika za upoznavanje lokalne povijesti: od svog početka u Voloskom pored rodne kuće velikog znanstvenika Andrije Mohorovičića, nastavljajući pored bivših sanatorija i pansiona na sjevernoj dionici, kroz park Angiolina i Slatinu te dalje južnom etapom do raskošnih lovranskih vila, Lungomare prolazi pored zgrada, lokacija i spomen-obilježja koje pričaju zanimljivu priču o opatijskoj povijesti.

Park prirode Učka za avanturiste

5 ožujka, 20175 ožujka, 2017Uncategorized

U Parku prirode Učka postoje izvanredni uvjeti za raznolike rekreativne i sportske aktivnosti. Javna ustanova nastoji takve aktivnosti poticati i razvijati, ali i kontrolirati, kako se ne bi ugrožavale one vrijednosti zbog kojih je ovo područje i proglašeno parkom prirode. Neke sportsko-rekreativne aktivnosti na području Parka prirode Učka imaju već dugu tradiciju, a danas se promoviraju i neki sasvim novi oblici rekreacije u prirodi. Stoga se detaljno razradio program organiziranih i nadziranih oblika bavljenja rekreacijom na području Parka pod nazivom “Učka outdoor”.

Planinarenje

Prvi poznati uspon na vrh izveo je 1722. godine Zanichelli, botaničar iz Venecije, a u narednih 150 godina Učku su pohodili brojni botaničari i geolozi iz različitih zemalja koje je privlačio bogati biljni pokrov Učke. Prvi hrvatski botaničar koji je pohodio obronke Učke bio je Ljudevit Rossi 1872. godine. Saski kralj Friedrich August II., koji je također bio strastveni botaničar, s ekpedicijom u kojoj je bio i Josip Jelačić, 10. svibnja 1838. godine uspinje se na vrh Učke, a o tom posjetu svjedoči kamena ploča s latinskim tekstom postavljena u Lovranu.Tih je godina popularnosti Učke pridonosila Opatija koja je za europsku aristokraciju bila popularno turističko odredište, tako da su mnoge aristokratske ličnosti onoga doba pohodile Učku i divile se njenoj ljepoti. Kako se razvijao turizam uz morsku obalu, tako je napredak pomalo osvajao i obronke Učke. U turističkom uredu redovito su predlagali krastarenje Kvarnerom ili “visoko isplativu brdsku turu” na vrh Učke. Tako je Učka, do tada interesantna samo znanstvenicima, geolozima, botaničarima, postala omiljena među planinarima, običnim izletnicima i turistima koji su se odmarali u Opatiji. Poklon i cijela Učka postali su omiljeni izletnički cilj turista s Opatijske rivijere. Planinska kuća na Poklonu bila je ugodno prenoćište iz kojeg se mogao poduzeti pohod na sam vrh i promatrati izlazak sunca, najveličanstveniji trenutak svakog pohoda na vrh Učke.

Brdski biciklizam

Na području Parka prirode Učka uređeno je i označeno 8 staza različitih kategorija za brdski biciklizam ukupne dužine 180 km. Staze prolaze različitim krajolicima te tako u jednom danu možete uživati u pogledu na Kvarner, otok Cres i primorske gradiće, a zatim, dok se penjete na više nadmorske visine, upijati ljepotu Učke i visoravni Ćićarije. Svaka staza temeljito je opisana u posebnoj brošuri “Učka Bike” koju možete nabaviti u Javnoj ustanovi “Park prirode Učka” ili u turističkim agencijama opatijske rivijere.

Slobodno penjanje

Kanjon Vele drage je, sa svoja 62 penjačka smjera, jedno od najatraktivnijih penjališta Hrvatske, koje penjači posjećuju tijekom cijele godine. Soliterni vapnenački stupovi i stijene Vele drage idealni su za bavljenje ovom vrstom sporta, što je uvidio i talijanski penjač Emilio Comici koji je davne 1931. godine ispenjao u Veloj dragi prvi smjer.

Slobodno letenje

Gotovo od samih početaka modernog slobodnog letenja, tj. letenja zmajem i padobranskim jedrom, Učka privlači letače koji tu održavaju različita domaća i međunarodna natjecanja. Na području Parka nalazi se registrirano letjelište “Učka” s uzletištima na lokacijama Vojak i Brgud.

Za više informacija posjetite: http://www.pp-ucka.hr

Ičići, idealna destinacija za cijelu obitelj

5 veljače, 201727 lipnja, 2017Uncategorized

More je oduvijek bilo glavni resurs Ičića, još otkako su devet stoljeća prije nove ere na obalama ovog mjesta Liburni gradili brze brodove kojima su plovili do Sjeverne Afrike i Male Azije.

Ne čudi stoga što se ta povezanost s morem održala do današnjih dana jer su dva glavna aduta Ičića atraktivna velika plaža i jedna od najboljih marina na Jadranu. Plaža u Ičićima već više od desetljeća nosi plavu zastavu – simbol kvalitete ponude i čistoće mora, a uvrštena je među pet najuređenijih plaža uHrvatskoj.

Marina, kojoj Učka pruža zaštitu od bure, ima 283 veza u moru s priključcima za struju i vodu te je najbolja luka za sidrenje jahti do 40 metara dužine na sjevernom Jadranu. Svojim posjetiteljima Ičići, uz uživanje na plaži i u moru, nude priliku za aktivan odmor uz niz sportskih aktivnosti kao što su speedminton, rukomet na pijesku, aerobik na plaži, tenis, paintball i mali nogomet u susjednom autokampu te pješačenje prema Učki označenim pješačkim stazama koje počinju u samom centru mjesta, a završavaju na vrhu najveće kvarnerske planine.

Posebno je za naglasiti da kroz Ičiće prolazi poznati Lungomare, obalno šetalište koje je izgradio austrijski car Franjo Josip I. 1885. godine. To lijepo uređeno obalno šetalište dugačko je 12 km i proteže se od Voloskog do Lovrana, a Ičići su gotovo na pola puta. Noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

U primorskim mjestima su posebno poznate takozvane “Ribarske fešte” koje se organiziraju tijekom ljetnih mjeseci. Tako i Ičići ima svoje fešte za koje mještani, kao i turisti, budu obaviješteni nekoliko dana ranije preko mnogobrojnih plakata.

Više informacija na stranicama Turističke zajednice Ičići: http://icici-tourism.com/naslovna